U vremenu kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz razne društvene i političke izazove, svaki znak pažnje i podrške s međunarodne scene nosi posebnu simboliku. Jedan takav trenutak dogodio se nedavno u Rimu, gdje je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, sudjelovao na konklavi koja je izabrala novog papu – papu Lava XIV.
Nakon povratka iz Vatikana, kardinal Puljić se obratio medijima iz Pastoralno-socijalnog centra Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Lugu pokraj Kiseljaka. U svom obraćanju istakao je važnost razgovora s novim papom i prenio detalje tog susreta.
– Zamolio sam ga da blagoslovi mene i našu zemlju – rekao je Puljić, naglasivši da se Papa vrlo ljubazno odazvao ovom zahtjevu.
Kardinal je dodatno objasnio da formalni poziv Papi za posjetu Bosni i Hercegovini može uputiti isključivo aktivni mjesni biskup, ali je izrazio nadu da bi takav susret mogao biti ostvaren u budućnosti.
Papa kao moralna vertikala
Govoreći o dojmovima koje je novi papa ostavio, Puljić je opisao Lava XIV kao čovjeka jasnih stavova i dubokog duhovnog temelja.
– Jasno govori, zastupa kršćanska načela i nema kompleksa. To je katolički moral i gotovo. I to mi se kod njega sviđa – istaknuo je.
Novi papa, kako navodi Puljić, dolazi iz Dikasterija – vatikanskog tijela koje ima značajnu ulogu u teološkim i doktrinarnim pitanjima, što dodatno potvrđuje njegovu upućenost u stanje u regiji Balkana, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Blagoslov koji nadilazi granice
Puljićeva izjava da Papa predstavlja “moralnu vertikalu ne samo za katolike nego za cijeli svijet”, snažno odjekuje u vremenu kada religijske vođe sve više bivaju pozivane da zauzmu stav o globalnim pitanjima. U njegovim riječima osjeti se nada da duhovna poruka može nadvladati političke i društvene podjele.
Značaj za Bosnu i Hercegovinu
Blagoslov koji je kardinal zatražio nosi sa sobom važnu poruku – iako je BiH država sa složenom političkom strukturom i raznolikim religijskim sastavom, ovakvi gestovi pokazuju da dijalog i duhovna solidarnost nisu samo mogući, već i neophodni.
U ovim vremenima podjela i nepovjerenja, svaki čin koji doprinosi međureligijskom poštovanju i priznavanju zajedničkih vrijednosti može biti svjetionik nade. Kardinal Puljić svojom inicijativom pokazuje da vjera i ljudskost ne poznaju granice.