Novo globalno modeliranje pokazuje da je gotovo 9,3 posto svjetske kopnene površine izrazito ranjivo na izbijanje opasnih zaraznih bolesti. Najugroženija područja koncentrisana su u Latinskoj Americi i Africi, ali se među balkanskim državama posebno izdvajaju Srbija i Bosna i Hercegovina, koje su prema ovoj mapi svrstane u istu rizičnu kategoriju kao Sjedinjene Američke Države i Rusija.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Science Advances i identificira ne samo zemlje s najvećim rizikom od epidemija, već i one koje su najslabije pripremljene za njihovo rano otkrivanje i suzbijanje.
Šta pokazuje mapa rizika
Studiju je vodila Angela Fanelli, veterinarska epidemiologinja iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije. Istraživači su mapirali potencijalne epidemije u gotovo svakoj zemlji svijeta, analizirajući kako ljudsko djelovanje, promjene okoliša i klimatski faktori povećavaju vjerovatnoću izbijanja bolesti.
Prema rezultatima, 6,3 posto kopnene površine Zemlje spada u zonu visokog rizika, dok je dodatnih 3 posto klasificirano kao područje vrlo visokog rizika. Oko 20 posto svjetske populacije živi u zonama srednjeg rizika, dok se tri posto ljudi nalazi u područjima visokog i vrlo visokog rizika.
Zoonoze kao najveća prijetnja
Većina bolesti obuhvaćenih ovom mapom su zoonoze, odnosno bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Procjenjuje se da gotovo tri četvrtine novih zaraznih bolesti kod ljudi potiče upravo od životinja.
Širenje ljudskih naselja u prirodna staništa divljih životinja povećava rizik od tzv. prelijevanja virusa, kada patogeni prelaze sa životinja na ljude. Sve prioritetne bolesti Svjetske zdravstvene organizacije nalaze se na listi visokorizičnih prijetnji koje su uključene u ovo istraživanje.
Klimatske promjene i nove epidemije
Zagrijavanje zraka i vode mijenja područja u kojima mogu opstati virusi, insekti i životinje koje ih prenose. Više temperature, obilnije padavine i duži periodi suše dodatno povećavaju rizik od izbijanja zaraznih bolesti.
Produžene tople sezone omogućavaju komarcima i krpeljima da prežive u regijama u kojima ranije nisu bili prisutni, čime se bolesti koje su nekada bile ograničene na tropske krajeve pomjeraju prema sjeveru i višim geografskim širinama.
Gustoća stanovništva kao ključni faktor
Krčenje šuma, industrijske farme i širenje infrastrukture dovode ljude u bliži kontakt s divljim životinjama. Uz to, velika gustoća naseljenosti, posebno u urbanim sredinama, pokazala se kao najjači pojedinačni faktor rizika, jači čak i od klimatskih promjena.
Gubitak biodiverziteta dodatno pogoršava situaciju, jer pogoduje vrstama koje lakše prenose opasne patogene.
Ko je spreman, a ko nije
Istraživači su razvili i indeks rizika od epidemija koji kombinuje vjerovatnoću izbijanja bolesti s kapacitetom zdravstvenog sistema da reaguje. Zemlje poput Papue Nove Gvineje i Republike Kongo nalaze se na vrhu liste zbog visokog rizika i slabe zdravstvene infrastrukture.
S druge strane, razvijene zemlje s jakim zdravstvenim sistemima imaju veće kapacitete za odgovor, iako ni one nisu u potpunosti imune na epidemije.
Zašto je ovo važno i za BiH
Čak i ako se epidemija ne pojavi lokalno, globalna povezanost putem putovanja i trgovine znači da se zarazne bolesti mogu proširiti širom svijeta u roku od nekoliko sati. Snaga zdravstvenog sistema, rano otkrivanje i brz odgovor ključni su faktori u sprječavanju kriza.
U tom kontekstu, činjenica da se Bosna i Hercegovina nalazi u crvenoj zoni ove mape predstavlja ozbiljno upozorenje. Naučnici ističu da ovakvi modeli ne služe širenju panike, već kao alat za planiranje i jačanje zdravstvene spremnosti prije nego što se pojavi sljedeća velika epidemija, uključujući i potencijalnu „Bolest X“ o kojoj upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.