Svečano otvorenje obnovljene Šarene džamije u Tuzli – povratak simbola duhovnosti i arhitekture
Sutra će svečano biti otvorena Šarena džamija u Tuzli, najstarija džamija ovog grada i jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Otvorenje se održava u sklopu manifestacije „Dani vakufa 2025“, koja svake godine slavi značaj vakufa u očuvanju vjerske, obrazovne i kulturne baštine.
Ova znamenita džamija, poznata i pod imenima Behram-begova, Atik, Gradska ili Časna džamija, smještena je u staroj tuzlanskoj mahali Atik, na blagom uzvišenju s kojeg dominira vizurom grada. Zbog svoje dvobojne fasade i bogato ukrašenog enterijera, narod joj je dao naziv – Šarena džamija.
Restauracija vraća stari sjaj
Projekat restauracije ove dragocjene građevine bio je dug i zahtjevan. Protokol je potpisan još 2017. godine, a radovi su počeli 2018. godine. Kompletna obnova realizovana je uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, u saradnji sa Vakufskom direkcijom Islamske zajednice u BiH. Stručni nadzor vršili su i predstavnici Zavoda za zaštitu spomenika BiH.
Obnova je bila sveobuhvatna: uklonjen je krov iz kasnijih adaptacija, vraćena je autentična kupola iz 1888. godine, rekonstruisan je originalni trijem, obnovljeni su reljefi na munari, oslikan enterijer, sanirani temelji, pojačani zidovi i uređen vanjski prostor. Sve je izvedeno s ciljem da se džamiji vrati autentičan izgled iz osmanskog perioda.
Danas, Šarena džamija u Tuzli ponovo blista punim sjajem, s karakterističnim arhitektonskim elementima poput potkovastih lukova iznad prozora, reljefne dekoracije u pseudomaurskom stilu i bogate kolorističke unutrašnjosti koja svjedoči o visokom umjetničkom dometu tadašnjih majstora.
Duhovni, kulturni i arhitektonski simbol
Prvi pisani tragovi o postojanju Šarene džamije potiču iz 1548. godine, što je svrstava među najstarije objekte islamske arhitekture u Tuzli i cijeloj Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da je izgrađena nakon 1533. godine, a njen vakuf osnovan je u prvoj polovini 16. stoljeća.
Iako je džamija zajedno s pratećim objektima – medresom i mektebom – uništena u požaru 1871. godine, obnovljena je i tokom vremena doživjela više adaptacija. Posebno su značajni doprinosi arhitekata Franca Mihanovića i kasnije Franca Kurila, koji su kroz svoje projekte zadržali duh tradicionalne orijentalne arhitekture, ali uz primjese tadašnjih evropskih stilova.
Jedan od njenih najprepoznatljivijih elemenata jeste upravo dekoracija unutrašnjosti, rađena u pseudomaurskom stilu. Iako je u prošlosti bila djelimično prekrivena, ova slikana dekoracija danas je u potpunosti obnovljena, čime je džamija dobila svoj autentični, prepoznatljivi identitet – i vizuelno i simbolično.
Događaj koji okuplja vjernike i poštovaoce kulturne baštine
Sutrašnjem otvorenju prisustvovat će brojni gosti iz zemlje i inostranstva – predstavnici Islamske zajednice, vjerskih i kulturnih institucija, ali i veliki broj građana, vjernika i poštovalaca baštine. Obnovljena Šarena džamija u Tuzli nije samo mjesto molitve, već i podsjetnik na bogatu povijest ovog kraja i primjer uspješne saradnje u oblasti obnove kulturno-historijskih spomenika.
Manifestacija „Dani vakufa“, u sklopu koje se otvorenje održava, dodatno naglašava značaj vakufa kao temelja očuvanja duhovnih i kulturnih vrijednosti Bošnjaka i muslimana širom BiH.
Šarena džamija – ponos Tuzle i BiH
Danas, kada je vraćena u svoj gotovo izvorni izgled, Šarena džamija u Tuzli ponovo postaje središnje mjesto okupljanja, inspiracije i duhovnosti. Njeno prisustvo u srcu grada ne samo da simbolizira kontinuitet vjere i kulture, već i pruža mogućnosti za razvoj vjerskog turizma i jačanje identiteta lokalne zajednice.
Kao jedan od rijetkih sačuvanih primjera arhitekture s utjecajima islamske Španije i mamelučkog Egipta, ova džamija danas predstavlja živi spomenik bogate baštine, otvoren ne samo vjernicima, već i svima koji žele upoznati povijest, estetiku i dušu jednog naroda.
