Od 1. januara u Njemačkoj je na snazi nova minimalna satnica od 13,90 eura bruto, što predstavlja najviši iznos do sada i jednu od najvećih promjena na tržištu rada u posljednjim godinama. Ova mjera direktno utiče na oko četiri miliona zaposlenih, odnosno gotovo deset posto ukupne radne snage.
Najviše koristi od povećanja imaće radnici u sektorima niskih plata poput ugostiteljstva, trgovine, poljoprivrede, logistike i skladištenja. Prema ocjenama sindikata i državnih institucija, veća satnica trebala bi ojačati kupovnu moć zaposlenih i smanjiti rizik od siromaštva među radnicima koji rade puno radno vrijeme za minimalnu platu.
S druge strane, dio poslodavaca, naročito mali poduzetnici, upozorava na rast troškova poslovanja. Ugostitelji i proizvođači ističu da će povećanje minimalca povući i pritisak na rast plata kvalifikovanih radnika, što bi moglo dovesti do poskupljenja hrane i usluga te dodatnog smanjenja profitabilnosti manjih firmi.
Posebno zabrinuti su proizvođači u poljoprivredi, gdje je sezonski rad već opterećen visokim troškovima i administrativnim zahtjevima. Neki procjenjuju da će ih nova satnica godišnje koštati i desetine hiljada eura više, zbog čega ekonomisti ne isključuju mogućnost smanjenja broja radnih sati ili zaposlenih.
Za radnike iz Bosne i Hercegovine, kojih u Njemačkoj ima veliki broj upravo u sektorima obuhvaćenim minimalnom platom, ovo povećanje znači konkretnu finansijsku korist. Procjene govore da će mnogi mjesečno imati 100 do 150 eura više, što olakšava pokrivanje osnovnih troškova života i slanje novca porodici u BiH. Ipak, među migrantima postoji bojazan da bi dio poslodavaca mogao nadoknaditi veće troškove kroz smanjenje sati rada ili ukidanje dodataka.
Povećanje minimalne satnice donosi jasne koristi radnicima, ali istovremeno otvara pitanja o dugoročnoj održivosti za mala preduzeća, rastu cijena i stabilnosti radnih mjesta, a stvarni efekti biće vidljivi u narednim mjesecima.