Dopušteno prekoračenje po računu, poznato kao “minus” ili Dispokredit, mnogima služi kao brza finansijska pomoć u hitnim situacijama. Ipak, najnovija analiza pokazuje da ta pogodnost može biti izuzetno skupa – često više nego što građani misle.
Prema podacima, prosječna kamata na minus u Njemačkoj trenutno iznosi čak 11,28 posto, dok u pojedinim slučajevima dostiže i 15,31 posto. Analizirano je više od 6.600 modela tekućih računa, a rezultati pokazuju da banke značajno zarađuju upravo na klijentima koji ulaze u dozvoljeni minus.
Razlike među bankama su velike, ali jedno je zajedničko – minus je skup gotovo svugdje. Najvišu kamatu trenutno naplaćuje VR-Bank Landsberg-Ammersee (15,31 %), zatim Volksbank Nordharz (14,77 %) i Sydbank (14,55 %). Zanimljivo je da među najskupljim bankama dominiraju zadružne banke i štedionice, dok su privatne banke rjeđe u vrhu ove liste.
Situacija postaje još nepovoljnija kada se prekorači dogovoreni limit. Tada se ulazi u zonu takozvanog “prešutno dopuštenog prekoračenja”, gdje banke dodatno povećavaju kamatu. Kod gotovo polovine računa naplaćuje se dodatnih 2 do 6 posto, što u prosjeku iznosi oko 4,25 posto više. U ekstremnim slučajevima kamata može dostići i gotovo 20 posto.
Iako kratkoročno korištenje minusa ne mora biti veliki problem – primjerice, za 500 eura tokom deset dana trošak iznosi oko 1,5 eura – problem nastaje kada račun ostaje u crvenom duži period. Tada troškovi brzo rastu i mogu ozbiljno opteretiti budžet.
Stručnjaci savjetuju nekoliko načina kako izbjeći visoke troškove. Jedna od opcija je podizanje gotovinskog kredita, koji često ima znatno nižu kamatu od minusa. Također, preporučuje se upoređivanje ponuda banaka i eventualna promjena banke, jer razlike u kamatama mogu biti značajne.
Važno je imati na umu i uticaj na kreditnu sposobnost. Dugotrajno korištenje minusa može negativno uticati na Schufa score, što kasnije otežava dobijanje kredita ili drugih finansijskih usluga.
Zaključak je jasan, minus može biti koristan kao kratkoročno rješenje, ali dugoročno predstavlja jedan od najskupljih oblika zaduženja.

