Dok se Sjedinjene Američke Države suočavaju s izazovima upravljanja sve većim brojem ilegalnih migranata, njihova administracija razvija nove strategije za vraćanje stranih državljana bez regulisanog boravišnog statusa. U toj šemi, balkanske zemlje – među njima i Bosna i Hercegovina – našle su se u središtu pažnje Washingtona.
Prema informacijama iz američkih diplomatskih krugova, fokus nove politike deportacije nije isključivo na državljanima sa Zapadnog Balkana, već se širi i na potencijalne partnere iz regiona kojima bi se mogli ponuditi migranti iz drugih dijelova svijeta – uključujući Kubu, Haitij, Nikaragvu i Venecuelu.
Šira strategija s regionalnim implikacijama
Američke vlasti otvoreno ističu da saradnja sa vladama širom svijeta igra ključnu ulogu u suzbijanju masovne i ilegalne migracije. U okviru toga, zemlje regiona se konsultuju oko mogućnosti prihvata migranata kojima je ukinut privremeni boravišni status u SAD-u. Radi se o osobama koje su u SAD-u boravile godinama, ali čiji pravni osnov za ostanak više ne postoji nakon što je nadležni sud ukinuo zaštitne mjere koje su ih štitile od deportacije.
Balkanske zemlje, uključujući BiH, navodno se već nalaze u krugu zainteresovanih za saradnju ili su već uključene u inicijalne kontakte sa američkom stranom.
Trumpova politika u fokusu
Iako administracija nije zvanično potvrdila detalje, sve ukazuje na to da ova inicijativa dolazi direktno iz kabineta bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je tokom svog mandata pokrenuo niz restriktivnih imigracionih mjera. Njegova doktrina po pitanju imigracije ostala je čvrsta čak i nakon isteka mandata, a saradnja sa zemljama koje su spremne prihvatiti određene migrante, bez obzira na njihovu nacionalnost, predstavlja logičan nastavak te politike.
BiH kao dio potencijalnog rješenja
Iako BiH nije eksplicitno imenovana kao prihvatna zemlja za migrante iz Latinske Amerike ili Kariba, moguće je da je uključena u planove koji podrazumijevaju repatrijaciju njenih vlastitih državljana. U praksi, to znači da će svi državljani BiH koji nemaju validne boravišne dozvole ili su prekršili američke zakone biti vraćeni u zemlju porijekla, a očekuje se i politički pritisak da se saradnja proširi na druge slučajeve.
Geopolitički aspekti
Ulogu balkanskih zemalja u ovoj strategiji ne treba posmatrati samo iz ugla migracione politike. U pitanju je i geopolitička igra u kojoj Washington nastoji ojačati svoje prisustvo u regionu, koristeći pitanja sigurnosti i migracija kao alat za jačanje savezništava. Zauzvrat, zemljama bi mogli biti ponuđeni politički ili ekonomski ustupci.
Reakcije u regionu
Zasad nema zvaničnih izjava iz vlada balkanskih zemalja. Međutim, moguće je da će eventualna potvrda ovih informacija izazvati burne reakcije unutar političke javnosti i građanstva, s obzirom na postojeće tenzije oko migrantske krize i kapaciteta za njihovo zbrinjavanje.
Zaključak
Ukoliko se planovi američke administracije realizuju, zemlje Balkana bi mogle postati dio složenog sistema međunarodnog upravljanja migracijama, u kojem će balansirati između političkog pritiska velikih sila i vlastitih kapaciteta. Za Bosnu i Hercegovinu, to znači potencijalno veći broj povratnika iz SAD-a i dodatni izazovi u domenu integracije i socijalne sigurnosti.