Ulazak u 2026. godinu obilježen je ozbiljnim sigurnosnim krizama, a analitičari upozoravaju da direktan sukob velikih sila više nije nezamisliv scenario.
Svijet je ušao u 2026. godinu u stanju duboke globalne nestabilnosti, kakva nije viđena decenijama. Rat u Ukrajini, američki vojni udar na Iran, smjena vlasti u Siriji i nastavak sukoba u Gazi stvorili su eksplozivnu kombinaciju neriješenih kriza koje direktno ugrožavaju međunarodni poredak, piše Zoran Meter za Dnevno.hr.
U okolnostima potpunog slabljenja međunarodnog prava, sila postaje glavni argument, dok se ključni globalni akteri pripremaju za mogućnost direktnog sukoba unutar trougla Sjedinjene Američke Države – Rusija – Kina.
Američki potezi koji mijenjaju pravila igre
Nova godina započela je američkom specijalnom operacijom u Venezueli, tokom koje su svrgnuti i u SAD prebačeni Nicolas Maduro i njegova supruga. Ovaj potez predsjednika Donalda Trumpa označio je prekretnicu u američkoj vanjskoj politici, jer je ostvaren bez klasične vojne intervencije, ali uz ozbiljne geopolitičke posljedice.
Iako se zvanično govori o borbi protiv narkokartela i zaštiti američkih interesa, analitičari smatraju da je riječ o povratku modifikovanoj Monroevoj doktrini, prema kojoj SAD žele potpunu kontrolu zapadne hemisfere, uz minimalno miješanje u evropske poslove.
Grenland kao nova tačka sukoba
Nakon Venezuele, fokus Washingtona ponovo je preusmjeren na Grenland. Iako je Danska autonomiju Grenlanda smatrala zatvorenim pitanjem, američki pritisci postaju sve otvoreniji. Državni sekretar Marco Rubio jasno je poručio da Sjedinjene Američke Države Grenland smatraju strateškim interesom.
Evropska unija i Danska upozoravaju da su prijetnje aneksijom neprihvatljive, ali istorija pokazuje da geopolitička realnost često pregazi diplomatske stavove, posebno u uslovima rivalstva velikih sila.
Ruska šutnja i opasna igra strpljenja
Kremlj je iznenađujuće suzdržano reagovao na svrgavanje Madura, uprkos strateškom savezništvu s Venezuelom. Umjesto eskalacije, Moskva čeka američki mirovni prijedlog za Ukrajinu, svjesna da bi svaki pogrešan potez mogao imati nesagledive posljedice.
Situaciju dodatno komplikuje zapljena ruskih tankera u Atlantiku od strane američke obalne straže, što pojedini ruski političari već nazivaju direktnim napadom na ruske interese.
Nuklearna prijetnja kao posljednja granica
Unutar Rusije raste pritisak na Vladimira Putina zbog izostanka oštrijeg odgovora na američke poteze. Kako se prostor za kompromis smanjuje, nuklearno oružje ostaje krajnja, ali realna opcija u slučaju direktne konfrontacije.
Pitanje koje se sve češće postavlja glasi: da li je riječ o tihoj podjeli interesnih sfera između SAD-a, Rusije i Kine, ili o pokušaju Washingtona da uspostavi potpunu globalnu dominaciju. Odgovor bi 2026. godina mogla dati na najopasniji mogući način.