Donald Trump izjavio je da bi SAD mogle biti primorane birati između preuzimanja kontrole nad Grenlandom i očuvanja NATO saveza, dovodeći u pitanje međunarodno pravo i dugogodišnju sigurnosnu arhitekturu Zapada.
Američki predsjednik Donald Trump izazvao je snažne reakcije u Evropi i svijetu izjavom da bi Sjedinjene Američke Države mogle biti suočene s izborom između njegove ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO saveza.
Trump je to rekao u dvosatnom intervjuu za New York Times, kada je upitan da li mu je stjecanje Grenlanda važnije od očuvanja 76 godina starog vojnog saveza. Iako nije dao izravan odgovor, priznao je da bi njegova administracija mogla biti prisiljena birati između ta dva cilja, što je dodatno uznemirilo evropske saveznike.
„Vlasništvo je psihološki potrebno“
U razgovoru za Times Trump je pojasnio zašto želi da SAD kontroliraju Grenland, autonomni teritorij pod upravom Danske.
„Zato što osjećam da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti ako govorite o najmu ili ugovoru. Vlasništvo vam daje elemente koje ne možete dobiti pukim potpisivanjem dokumenta“, rekao je Trump.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su on i njegovi saradnici pojačali retoriku o preuzimanju Grenlanda, što je pitanje posljednjih dana dobilo dodatnu težinu u evropskim političkim krugovima.
Odbacivanje međunarodnog prava
Trump je u istom intervjuu izjavio da se ne osjeća obaveznim međunarodnim pravom, naglašavajući da ga ograničava isključivo vlastita savjest.
„Moja vlastita moralnost. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti“, rekao je, dodajući: „Ne treba mi međunarodno pravo.“
Oštre reakcije evropskih lidera
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka vojna akcija protiv Grenlanda značila kraj NATO saveza.
„Ako SAD odluči vojno napasti drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje, uključujući NATO, a time i sigurnosnu arhitekturu koja postoji od završetka Drugog svjetskog rata“, poručila je Frederiksen.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u svom godišnjem govoru o vanjskoj politici da se Washington „postupno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa međunarodnih pravila koja je nekada sam promovirao“.
Trump ponovo sumnja u NATO
Trump, koji je i ranije otvoreno pokazivao skepticizam prema NATO savezu, dodatno je doveo u pitanje svoju privrženost alijansi. Na društvenoj mreži Truth Social napisao je da sumnja da bi NATO pritekao u pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju ozbiljne krize.
„Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam doista trebali“, poručio je Trump, iako je istovremeno naveo da će SAD i dalje podržavati svoje saveznike u savezu.
Ove izjave ponovo otvaraju pitanje stabilnosti transatlantskih odnosa i budućnosti NATO-a u slučaju Trumpovog jačeg odmaka od dosadašnje američke vanjske politike.
Neugodno, pred kamerama: Pogledajte kako je Donald Trump odgovorio na pitanje o pozivu Vladimira Putina
Donald Trump izbjegao je direktan odgovor na pitanje da li ga je Vladimir Putin kontaktirao nakon zapljene tankera pod ruskom zastavom, ističući da su se ruski ratni brodovi brzo povukli nakon dolaska američkih snaga.
Američki predsjednik Donald Trump gostovao je u programu Fox Newsa, gdje je govorio o sigurnosnim pitanjima, borbi protiv narkokartela i aktuelnim geopolitičkim tenzijama, ali i došao u neugodan trenutak kada je dobio direktno pitanje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Tokom intervjua Trump je izjavio da će Sjedinjene Američke Države pojačati djelovanje protiv narkokartela u Meksiku.
„Sada ćemo početi djelovati na terenu u vezi s kartelima. Karteli vode Meksiko. Vrlo je tužno gledati što se dogodilo toj zemlji“, rekao je Trump.
Uslijedilo je pitanje voditelja: da li ga je Vladimir Putin nazvao nakon što je zaplijenjen tanker pod ruskom zastavom.
Trump:
We are going to start now hitting land with regard to the cartels.
The cartels are running Mexico. It’s very sad to watch what happened to that country. pic.twitter.com/eZ9BxE34HJ
— Clash Report (@clashreport) January 9, 2026
Izbjegnut odgovor
Trump na to nije dao jasan odgovor.
„Ne želim to reći, ali činjenica je da su ruski brodovi, bila je podmornica i razarač, oba su otišla vrlo brzo kad smo mi stigli“, kazao je američki predsjednik.
Voditelj je zatim podsjetio da je tanker pod ruskom zastavom zaplijenjen u zajedničkoj akciji sa Velikom Britanijom, uz opasku da se radilo o teškoj odluci.
„Nije bila teška odluka“
Trump je i tu ostao kratak i odlučan.
„Ne mislim da je to bila teška odluka“, odgovorio je.
Hannity: Did Putin call you after the tanker was seized?
Trump: I don’t want to say that, but the fact is that the Russian ships — there was a submarine and a destroyer — they both left very quickly when we arrived. pic.twitter.com/u8RoN5GzPD
— Clash Report (@clashreport) January 9, 2026
Njegovi komentari, naročito izbjegavanje jasnog odgovora o eventualnom razgovoru s Putinom, izazvali su pažnju javnosti i dodatna pitanja o komunikaciji između Washingtona i Moskve u trenutku pojačanih međunarodnih tenzija.