Sjedinjene Američke Države donijele su odluku o privremenoj obustavi izdavanja imigrantskih viza za državljane više od 70 zemalja svijeta. Na listi se nalaze Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija, dok je Srbija jedina zapadnobalkanska zemlja koja nije obuhvaćena ovom mjerom. Zamrzavanje počinje 21. januara, a trajanje mjere zasad nije precizirano.
Potpuna revizija propisa
Američki State Department saopćio je da je odluka donesena u skladu s politikom predsjednika Donalda Trumpa, koji insistira da imigranti moraju biti finansijski samodostatni i ne smiju predstavljati teret za američki budžet. Naglašeno je da se provodi potpuna revizija imigracionih propisa, ali da nijedna već izdata imigrantska viza nije opozvana. Mjera se ne odnosi na turističke, studentske niti poslovne vize.
Dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić pojasnio je da se suspenzija odnosi isključivo na osobe koje apliciraju za stalni boravak i imigrantski status. Govoreći o zemljama Balkana koje su obuhvaćene mjerom, Puljić je naveo da u njima živi značajan broj Bošnjaka muslimana, što može, ali ne mora, biti jedan od faktora odluke. Također je postavio pitanje zašto Srbija nije na listi, navodeći mogućnost lobiranja, uz napomenu da će razlozi biti jasniji u narednim danima.
Nejasni kriteriji i posljedice
Profesor međunarodnih odnosa dr. Adnan Huskić sa SSST-a smatra da je teško precizno iščitati logiku američke odluke. Kao mogući kriterij navodi broj imigrantskih aplikacija koje su trenutno u proceduri. Ističe da zamrzavanje viza donosi ozbiljne privatne i porodične probleme osobama koje su već bile u procesu dobijanja stalnog boravka, uključujući spajanje porodica i poslovne aranžmane. Ipak, naglašava da se, s obzirom na privremeni karakter mjere, odluka može promijeniti u budućnosti.
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je jedan od razloga selekcije zemalja taj što je veći broj građana BiH, Crne Gore i drugih država ulazio u SAD s turističkim vizama, a potom ostajao ilegalno, dok je taj postotak kod građana Srbije niži. Ne očekuje veće političke posljedice, ističući da su nosioci diplomatskih pasoša vjerovatno izuzeti iz odluke. Dodaje da će otežano biti sklapanje komercijalnih ugovora, te da su Bošnjaci u BiH najviše pogođeni jer Hrvati često posjeduju hrvatske, a Srbi srbijanske dokumente.
Dio šire Trumpove politike
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da je izuzimanje Srbije povezano sa zakonom o bezbjednosti SAD-a koji je Trump potpisao u decembru, a u kojem je Srbija posebno spomenuta i stavljena pod pojačan nadzor. Popov ocjenjuje da je odluka dio šire Trumpove politike usmjerene ka smanjenju državnih troškova i demonstraciji fiskalne discipline biračima, podsjećajući da je administracija već ukinula niz agencija i napustila pojedine međunarodne organizacije.