Sana Alajmović, poduzetnica porijeklom iz Olova, spominje se u Epstinovim fajlovima kroz prepisku iz 2012. godine, a njen životni put od ratne izbjeglice do liderice u švedskoj biotehnologiji privukao je veliku pažnju javnosti.
Nakon što je Ministarstvo pravde SAD-a objavilo milione novih dokumenata vezanih za slučaj osuđenog seksualnog prijestupnika Jeffreyja Epsteina, među imenima koja su se pojavila nalazi se i Sana Alajmović, uspješna poduzetnica iz Švedske, porijeklom iz Olova.
Njeno ime spominje se u 53 dokumenta, koji se odnose na elektronsku prepisku iz 2012. godine. U porukama se navodi dogovor oko Epsteinovog dolaska u Stockholm, kao i informacije o djevojkama koje bi trebale prisustvovati sastancima. Prema dostupnim porukama, Alajmović je slala njihove fotografije i navodila da su starosti između 23 i 28 godina, dok priroda tih susreta iz samih dokumenata nije precizno objašnjena.
Od izbjeglice do međunarodno priznate liderice
Sana Alajmović rođena je u Olovu, a tokom rata u Bosni i Hercegovini s porodicom je kao petogodišnjakinja izbjegla u Švedsku. Put do nove domovine bio je gotovo slučajan, nakon boravka u izbjegličkom kampu u Njemačkoj, gdje im je nepoznati čovjek ponudio prevoz i novi početak u Skandinaviji.
Početak života u Švedskoj bio je težak. Porodica je živjela od pomoći, a Sana se rano suočila s osjećajem nepripadanja zbog jezika i siromaštva. Uprkos tome, ističe da joj je majka bila ključna podrška u prevazilaženju tih izazova.
Vrijedno je učila, završila gimnaziju, a potom i Ekonomski fakultet u Stockholmu. Paralelno s obrazovanjem, godinama je radila razne poslove, od dostavljanja novina do rada u fabrici.
– Nisam gluplja, nisam manje ambiciozna. Znala sam da imam kapacitet, samo mi je trebala prilika – govorila je ranije u intervjuima.
Uspjeh u biotehnologiji i farmaciji
Alajmović je kasnije postala suosnivačica i izvršna direktorica Sigrid Therapeutics, švedske biotehnološke kompanije fokusirane na inovacije u oblasti metaboličkog zdravlja i regulacije šećera u krvi. Pod njenim vodstvom, kompanija je osigurala značajne investicije i razvila patentiranu tehnologiju namijenjenu osobama s dijabetesom.
Dobitnica je brojnih međunarodnih priznanja, uključujući uvrštavanje na listu BioSpace Top 10 Life Science Innovators Under 40, kao i titulu jedne od najutjecajnijih osnivačica firmi u Švedskoj.
U avgustu 2025. godine imenovana je za izvršnu direktoricu farmaceutske kompanije Enzymatica AB, čime je dodatno učvrstila svoju poziciju u sektoru zdravstva i nauke.
– Ne radim zbog lične afirmacije, već da pokažem da djevojka iz Bosne, koja je došla kao izbjeglica, može uspjeti – poručivala je ranije.
Njena priča danas ponovo je u fokusu javnosti, ali ovaj put zbog pojavljivanja imena u Epstinovim fajlovima, što je izazvalo brojne reakcije i pitanja, kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.